Navigation Menu
Rudnik Bogovina
listopad 152014

Bogovina – rudnik mrkog uglja (Boljevac)

→N43°49’E21°57′
Nmv: 282 m
Osnivanje rudnika : 1903.g
max. dubina okna: 205 m
Status: aktivan

More Information»
Rudnik Soko
listopad 152014

Soko – rudnik mrkog uglja (Sokobanja)

→N43°38’E21°52′
Nmv: 361 m
Osnivanje rudnika : 1898.g
max. dubina okna: 450 m
Status: aktivan

More Information»
Rudnik Aleksinac
listopad 152014

Aleksinac – rudnik mrkog uglja

→N43°33’E21°41′
Nmv: 184 m
Osnivanje rudnika : 1882.g
max. dubina okna: 700 m
Status: zatvaranje do 2018.

More Information»
Rudnik Ušće
listopad 152014

Ušće – rudnik kamenog uglja (Baljevac)

→N43°23’E20°38′
Nmv: 353 m
Osnivanje rudnika : 1924.g
max. dubina okna: 130 m
Status: neaktivan od 2000.

More Information»
Rudnik Rtanj
listopad 152014

Rtanj – rudnik mrkog uglja (Boljevac)

→N44°48’E21°53′
Nmv: 366 m
Osnivanje rudnika : 1902.g
max. dubina okna: nema podataka
Status: neaktivan od 1967.

More Information»
Rudnik Vrška Čuka
listopad 152014

Vrška Čuka – rudnik antracita (Zaječar)

→N43°51’E22°22′
Nmv: 347 m
Osnivanje rudnika : 1884.g
max. dubina okna: 200 m
Status: neaktivan od 1961.

More Information»
Rudnik Blagojev kamen
listopad 152014

Blagojev kamen – rudnik zlata (Majdanpek)

→N44°26’E21°51′
Nmv: 252 m
Osnivanje rudnika : 1902.g
max. dubina okna: nema podataka
Status: neaktivan od 1961.

More Information»
Rudnik Kladanj
listopad 152014

Kladanj – rudnik nemetala

→N45°06’E18°31′
Nmv: 337 m
Osnivanje rudnika : 1978.g
max. dubina okna: nepoznato
Status: neaktivan od 1992.g

More Information»
Rudnik Raša
listopad 152014

Raša
→N45°04’E14°05′
Nmv: 22 m
Osnivanje rudnika : 1928.g
max. dubina okna: 250 m
Status: neaktivan od 1966.

More Information»
Rudnik Sitarjevec
listopad 152014

Sitarjevec – rudnik olova i barita (Litija)
→N46°03’E14°49′
Nmv: 246 m
Osnivanje rudnika : početak 18. St. (počeci rudarenja u XVI st.)
max. dubina okna: 180 m
Status: neaktivan od 1965.g

More Information»
Rudnik Zagorje
listopad 152014

Zagorje – rudnik kamenog uglja (Zagorje ob Savi)
→N46°08’E15°59′
Nmv: 252 m
Godina osnivanja : 1755.g
max. dubina okna: 400m
Status: neaktivan od 1995.g

More Information»
Rudnik Sečovlje
listopad 152014

Sečovlje – rudnik kamenog uglja
→N45°28’E13°37′
Nmv: 3 m
Godina osnivanja : 1935.g
max. dubina okna: 350 m
Status: neaktivan od 1972.g

More Information»
RUDNIK VRDNIK
listopad 22014

Vrdnik – rudnik mrkog uglja (Irig)

→N45°07’E14°38′
Nmv: 198 m
Osnivanje rudnika : 1804.g
max. dubina okna: 500 m
Status: neaktivan od 1968.
Rudnik mrkog uglja Vrdnik, jedan od najstarijih evropskih ugljenokopa, jedini je rudnik uglja u Vojvodini, istovremeno i najstariji rudnik uglja i najstarije industrijsko preduzeće na teritoriji današnje Srbije. Počeo je sa radom 1804. godine, iako se prema nekim saznanjima ugalj vadio i krajem 18. veka. Rudnik je prvobitno bio u vlasništvu manastira Vrdnik, koji ga je izdavao pod zakup, s obzirom da je ugalj otkriven na manastirskom posedu, najverovatnije u Dobočašu.

More Information»
RUDNIK LJUBIJA
listopad 22014

Ljubija – rudnik željeza

→N44°54’E16°36′
Nmv: 234 m
Osnivanje rudnika : 1916.g
max. dubina okna: nepoznato
Status: aktivan

Rudnici željezne rude «Ljubija» i «Mittal Rudnici Prijedor», kaqo proizvođač željeznih ruda nalaze se u zapadnom dijelu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Tri izgrađena rudnika: “Ljubija”, “Tomašica” i “Omarska” nalaze se jugozapadno, jugoistočno i istočno od grada Prijedora, na udaljenosti od 14 dio 25 kilometara. Rudonosno područje, odnosno Sansko-unski paleozoik, površine oko 1200 km² zauzima prostor između Novog Grada- Prijedora- Bronzanog Majdana, Sanskog Mosta i Budimlić Japre. Ovo područje je nedovoljno istraženo i predstavlja osnovu za naredna istarživanja. Do 1992. godine Rudnici “Ljubija” su bili glavni snabdjevč željeznom rudom kapaciteta za proizvodnju čelika u Jugoslaviji.

More Information»
RUDNIK BRSKOVO
listopad 22014

Brskovo – rudnik olova i cinka (Mojkovac)

→N42°57’E18°03′
Nmv: 814 m
Osnivanje rudnika : 1976.g
max. dubina okna: 120m
Status: aktivan
Najstarije stanovništvo koje je naseljavalo dolinu Tare pripadalo je ilirskom plemenu Autarijata, po kojem je i rijeka Tara najvjerovatnije dobila ime. Nakon Ilira u ove krajeve dolaze Rimljani, sa kojima se ovdje naseljavaju romanizovana ilirska plemena tkz. Vlasi stočari. O njihovom prisustvu svjedoči i jedan kameni nadgrobni spomenik pronađen u Poljima, a ispisan latinskim jezikom. U VII vijeku u dolinu Tare dolaze Sloveni koji su osnovali župu Brskovo čija se teritorija poklapa sa teritorijom današnje opštine Mojkovac.

More Information»
RUDNIK IDRIJA
listopad 22014

Idrija – rudnik žive

N46°00’E14°01′
Nmv: 325m
Godina osnivanja: XVI st.
max. dubina okna: 420m
status: neaktivan, likvidacija poduzeća do 2018.
V prvih letih po odkritju živega srebra v letu 1490 so rudo odkopavali s površinskimi deli v okolici prvotnega nahajališča v bližini cerkve Sv. Trojice kjer so izdanki skrilavca, ki vsebujejo samorodno živo srebro. Ker so bile površinske zaloge naglo izčrpane, so pričeli s podzemnimi rudarskimi deli in med prvimi izkopanimi rovi je bil Antonijev rov v letu 1500, ki je še danes v uporabi. Rudo so sledili z poševnimi vpadniki (rolne) globlje predele rudišča pa so odpirali z izdelavo jaškov (šahtov).

More Information»
RUDNIK BANOVIĆI
rujan 292014

Banovići – rudnik mrkog uglja

→N44°24’E18°31′
Nmv: 325 m
Osnivanje rudnika : 1946.g
max. dubina okna: nepoznato
Status: aktivan
Rudnici u Banovićima osnovani su novembra 1946. godine kao RMU “Tito” Banovići, po završetku Omladinske pruge Brčko – Banovići. U prvoj godini rudnici su imali nepunih 696 zaposlenih i proizvodnju od 97.412 tona uglja. Godinu kasnije broj radnika smanjen je na 462 a godišnja proizvodnja povećana na 491.42 tona uglja.

More Information»
RUDNIK LABIN

RUDNIK LABIN

Grad Labin

rujan 292014

Labin

→N45°05’E14°07′
Nmv: 210 m
Osnivanje rudnika : 1929.g
max. dubina okna: 342 m
Status: neaktivan od 1988.g
Rudarska djelatnost na području Labina započinje za Mletačke vladavine. Prikupljanje ugljena je počelo u pribrežju Krapna, gdje su se uslijed erozije tijekom geološke povijesti na površini pojavili izdanci tzv. rusog ugljena koji je bio smolastog oblika. Vjerojatno se još i prije srednjeg vijeka ova smola počela upotrebljavati za impregnaciju podvodnih dijelova čamaca. U starim zapisima spominje se pod nazivom pegola nera što u prijevodu znači crna smola ili peče navale – brodska smola.

More Information»
All Listing Types All Locations Any Rating

Listing Results